| ZAVRŠNA SJEDNICA
U DIJECEZANSKOM POSTUPKU
BEATIFIKACIJE SLUGE BOŽJEGA JOSIPA STADLERA
|
|
Na Vrhbosanskoj katoločkoj bogosloviji u
dvorani pape Pavla VI. održat će se 30. travnja
2008. završna svečana sjednica u dijecezanskom
postupku beatifikacije Sluge Božjega Josipa
Stadlera. Sjednica počinje u 15.30 sati, te
je otvorenog karaktera, na kojoj mogu biti
nazočne i druge osobe zainteresirane za ovu
kauzu.
Ovim se, naravno, ne završava rad na betifikacijskoj
kauzi Sluge Božjega Josipa Stadlera, nego
se time završava samo prvi važan korak u postupku.
Daljnji nastavak slijedi u Rimu na Kongregaciji
za kauze svetaca, gdje će biti proslijeđeni
svi spisi i dokumenti s dijecezanskog postupka.
|
Proces Sluge Božjega Josipa Stadlera
ima iza sebe dugačak put. Nakon blažene smrti Sluge
Božjega 8. prosinca 1918. godine isusovci su počeli
pomalo raditi u pripremi beatifikacijskog postupka,
tako da su nam ostavili nekoliko važnih spisa iz ovoga
vremena. Vrijeme između dva svjetska rata, posebno
politička situacija nakon Drgog svjetskog rata nisu
bili povoljni za ozbiljniji pristup u radu na betifikaciji.
Tek nakon političkih i demokratskih promjena poslije
razorne situacije domovinskog rata nastali su povoljniji
uvjeti za studiozniji pristup istraživanju lika, života
i djela Sluge Božjega. Vrhbosanski nadbiskup Vinko
kardinal Puljić odgovorio je traženju sestara Stadlerove
družbe Služavki Maloga Isusa i Vrhbosanskog ordinarijata
imenujući osobe za pokretanje dijecezanskog postupka,
koji je otvoren u lipnju 2002. godine.
Samom pokretanju postupka prethodio je mukotrpni rad
oko njegove priprave. Nakon što je vrhbosanski nadbiskup
kardinal Vinko Puljić još 1996. godine zamolio dr.
Pavu Jurišića da pristupi radu na prikupljanju arhivske
građe te time poradi na izradi kritički obrađenog
pristupa životu i djelu nadbiskupa Stadlera, dr. Jurišić
je u Sarajevu osnovao ured koji je nazvao „Centar
za prikupljanje građe o vrhbosanskom nadbiskupu dr.
Josipu Stadleru“. Kasnije je Družba sestara Služavki
Maloga Isusa odredila s. Anemarie Radan za suradnicu
u ovom Centru, koja je u ovom vremenu odradila one
teške prave „rudarske“ zadatke kopajući po arhivima
i prikupljajući dokumente koji su bili važni ne samo
za ovaj postupak, nego dokumente koji se tiču naše
Crkve na ovim prostorima. Naravno, znala je pronalaziti
i vrijedne suradnike na svim mjestima koji su joj
priskakali u pomoć.
Na početku ovoga rada valja spomenuti i posjet Sluge
Božjega pape Ivana Pavla II. Sarajevu koji je 12.
travnja 1997. ulazeći u Sarajevsku prvostolnicu pošao
najprije na grob Sluge Božjega Josipa Stadlera, a
zatim je u svom obraćanju svećenicima, redovnicima,
redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima podvukao
njegov život kao uzor pastoralne zauzetosti revnoga
pastira koji je bio vjeran Bogu i odan Svetoj Stolici.
Od pokretanja postupka u radu je sudjelovala 31 osoba,
uz službene osobe u procesu su uključeni povijesni
i teloški stručnjaci, prevoditelji, prepisivači i
kontrolori prijevoda. Uz njih valja spomenuti i druge
vrijedne osobe od bogoslova ovdje u kući do svih onih
pomagača od osoba iz arhiva, veleposlanstava do radnika
u tiskarama i bibliotekama.
Nakon sjednice vrhbosanski će nadbiskup Vinko kardinal
Puljić u katedrali slaviti svetu misu uz koncelebraciju
svećenika, a u nazočnosti Stadlerovih sestara i Božjega
puka s molitvom za uspjeh u daljnjem radu na ovoj
kauzi.
|
